Postporođajna depresija je poremećaj raspoloženja koji se može javiti nakon poroda kod oko 15% majki uslijed promjena u razinama hormona i niza psiholoških promjena koje obuhvate majku nakon poroda.
Trudnoća i nadolazeća majčinska uloga predstavljaju razdoblje velikih promjena za majku – mentalnih, fizičkih, emotivnih i bihevioralnih. Poremećaji raspoloženja mogu ujtecati na ishod trudnoće (odljuštenje posteljice, otežana prehrana ploda, niska porođajna težina, niski Apgar indeks, povećana učestalost dovršetka poroda carskim rezom i dr.)
Razlikujemo nekoliko vrsta poslijeporođajne depresije te se one mogu, obzirom na intenzitet, trajanje i opasnost koju predstavlja za majku i dijete, podijeliti u tri skupine: postporođajna tuga, postporođajna psihoza i postporođajna despresija.
Postoje rizični faktori za razvoj psihičkih problema u perinatalnom razdoblju:
- Prijašnje psihičke bolesti / kronične bolesti
- Obiteljska anamneza pozitivna na psihičke bolesti
- Mlađe mame
- Nesigurnost vezana za trudnoću
- Traumatično iskustvo poroda
- Prijevremeni porod/novorođenče u jedinici intenzivnog liječenja
- Problemi s dojenjem
- Baby blues (postporođajna tuga)
- Zdravstveni problemi u obitelji
- Blizanci, trojke
- Više djece
- Slaba podrška okoline
- Bračni problemi
- Nasilje u obitelji
- Stresno razdoblje
- Rođenje djeteta
Postporođajna tuga
Postporođajna tuga naziva se još i „baby blues“ i blagi je oblik postporođajne depresije. Pogađa oko 80% majki, a traje do dva tjedna nakon poroda. Simptomi koji se javljaju su: češće promjene raspoloženja, tuga, tjeskoba, osjećaj preopterećenosti, smanjena koncentracija, problemi sa spavanjem, gubitak apetita. Baby blues ne uključuje smanjenu brigu o novorođenčetu. Postporođajna tuga prolazi spontano, uz podršku okoline – obitelji i prijatelja.
Postporođajna depresija
Postporođajna depresija (PPD) pogađa oko 15% majki nakon poroda uslijed hormonskih promjena, a 1/3 žena simptome razvije već u trudnoći. PPD se javlja unutar godine dana od poroda (najčešće prva 3 mjeseca po porodu). Narušava svakodnevno funkcioniranje majke u obitelji i društvu.
Simptomi koji se javljaju su:
- Depresija
- Iritabilnost
- Umor
- Nesanica
- Promjene apetita
- Nemogućnost uživanja, gubitak interesa u svemu
- Smanjen libido
- Negativne misli / samooptuživanje
- Anksioznost
- Teško uspostavljanje bliskosti s bebom
- Izbjegavanje drugih ljudi
- Beznađe
- Misli vezane uz samoozlijeđivanje/ suicid
- Panični napadaj
Postporođajna psihoza
Postporođajna psihoza je najozbiljnija psihička bolest, a javlja se u 1 na 500-1000 žena. Može se razviti za par sati (do unutar 8 tjedana) i može biti životno ugrožavajuća. Simptomi koji se javljaju su: afektivni (raspoloženje povišeno ili sniženo, brze promjene raspoloženja), pozitivni (deluzije i halucinacije), negativni (gubitak volje, motivacije, socijalno povlačenje, emocionalna distanciranost), izrazite ideje o samoozlijeđivanju i ozlijeđivanju djeteta, kognitivni (otežana koncentracija, dezorganizacija mišljenja), psihomotorni (usporenje pokreta ili pobuđenost).
Probir
Probir, odnosno, rano otkrivanje bolesti od primarne je važnosti za rano prepoznavanje perinatalne depresije, ali ipak nedostatan za poboljšanje kliničkog ishoda. Stoga je u tu svrhu važno implementirati načine praćenja i liječenja takvih poremećaja.
Jedan od najčešće upotrebljavanih instrumenata probira je Edinburška skala postnatalne depresije (EPDS). Riječ je o upitniku od 10 stavki koji je razvijen za identificiranje žena koje imaju postporođajnu depresiju.
Kako si majka sama može pomoći?
- Nemoj pokušavati biti ˝superžena˝
- Sprijatelji se s drugom trudnicom ili novopečenom mamom
- Razgovaraj s bliskim osobama
- Idi na trudnički tečaj sa suprugom, prijateljicom ili nekim bliskim
- Ukoliko već uzimaš antidepresive nemoj ih prestati uzimati naglo i bez stručnog savjetovanja
- Prihvati pomoć bližnjih u kućanstvu i oko bebe
- Nemoj se bojati ili sramiti ako imaš poteškoće, potraži pomoć
- Koristi svaku priliku za odmor i san
- Zdravo i redovito se hrani
- Vježbaj
- Nađi vremena za ono što voliš i ljude koje voliš
- Pokušaj se ne okrivljavati
- Ne alkoholu i drogi
Kako možeš ti pomoći?
- Pokušaj se ne šokirati ili razočarati ako ti bliska osoba ima PPD
- Educiraj se
- Provodi vrijeme s njom, slušaj, ohrabruj, pohvali
- Budi obazriv, to je bolest
- Ozbiljno shvati ako osoba ima suicidalne misli
- Budi praktična pomoć
- Kao otac, brini i o sebi
Najčešći psihički poremećaji antenatalno i postnatalno su uglavnom blagi, prolazni i izlječivi. Ako je potrebna, psihoterapija je uvijek poželjna, a psihofarmake, ako nisu nužni potrebno je izbjegavati u trudnoći i dojenju. Ono što je najvažnije je podrška obitelji ali i stručne pomoći oko majke (ginekolog, pedijatar, psihijatar, patronažna sestra..). Sve ovo poboljšanje kvalitete života obitelji, dovest će do poboljšanja društva u cjelini.
